Adresa
21000 Novi Sad, Srbija
Perimenopauza je prava vožnja rolerkosterom. Hormoni krenu da luduju. Iako toga nismo ni svesne, i te kako osećamo njihove posledice: promene raspoloženja, nesanicu, razdražljivost i pad motivacije. Sve su to prirodne posledice hormonskih fluktuacija koje prate tranziciju ka menopauzi. Šta se dešava sa hormonima u perimenopauzi i kako pad estrogena utiče na žensko zdravlje razgovarali smo sa dr Mirjanom Anđelić.
Šta je estrogen?
Estrogen je, opisuje dr Anđelić, hormon života.
— Vi kada vidite ženu bez estrogena, to vam je pogurena starica, naborana dubokim borama, koja ne vidi, ne čuje, teško se kreće… To je žena bez estrogena. Žene sa punom dozom estrogena, to su žene između dvadeset pet i trideset pet godina. Znači, žene u punoj snazi, u punoj svojoj lepoti, intelektualnoj moći i socijalnoj kompetenciji. To sve je zapravo estrogen — pojašnjava doktorka.
Rana perimenopauza, estrogen i progesteron
Estrogen se ne može posmatrati odvojeno od progesterona, upozorava dr Anđelić.
Na samom početku perimenopauze ne dolazi do pada estrogena, već do pada progesterona.
— Suština je da mi počnemo da preskačemo ovulacije. Neke žene već sredinom svojih tridesetih godina, neke početkom četrdesetih, ali sve imaju lošiju progesteronsku funkciju već sredinom tridesetih godina. To se manifestuje tako što postajemo, na primer, razdražljive. To je, onda, dominacija estrogena — kaže dr Anđelić.
Sem razdražljivosti, tu su i druge manifestacije: menstruacije postaju obilnije, PMS je izražen, ciklusi se skraćuju, remeti se san, dolazi do promena raspoloženja…
Pad estrogena ili manjak progesterona?
— Ne lečimo laboratoriju. Mi moramo videti kakvi su klinički aspekti. Kako se žena oseća, kako izgleda, šta se dešava u njenoj svakodnevici — naglašava dr Anđelić.
Ona kaže da je teško odvojiti šta je tačno manjak estrogena, a šta manjak progesterona, ali da tu pomaže razgovor sa pacijentkinjom i klinički pregled.
— To ukomponujete i sa laboratorijskim nalazima i onda imate jednu trenutnu sliku, koja se dosta brzo menja – pojašnjava naša sagovornica.
Hormonska terapija i menopauza
Perimenopauza je priod za koji su karakteristični oscilacije i pad estrogena, pad progesterona i testosterona, pad funkcije štitne žlezde i skokovi kortizola.
Dr Mirjana Anđelić kaže da se obično prvo uvodi progesteron – vaginalno, oralno ili čak i neki oblik blažeg sintetskog – a da se u nekoj drugoj fazi dodaje estrogen.
— Ne možemo posmatrati jedan hormon izolovano — naglašava doktorka.
Njen stav je da je važno za svaku ženu da zna šta joj se dešava sa telom. To podrazumeva i znanje o tome zašto se sada uzima ovaj hormon, a zašto ovaj drugi, kao i da će to u nekom momentu da se pormeni i da ta terapija više neće odgovarati.
— Ono što je fenomenalno, vi počinjete da budete menadžer svojih hormona i svog stanja, jer vi to počnete da učite i tačno znate šta vam se dešava. Onda vam vaš ginekolog bude samo savetnik u tome, pored onog čekinga jednom ili dvaput godišnje, vi same hendlujete te vaše hormone — objašnjava dr Mirjana Anđelić.
Mada ne isključuje druge vrste hormonske terapije, dr Anđelić smatra da bioidentični hormoni koji se nanose preko kože najzdraviji za žensko telo, navodeći da kod svih mogu da se prilagode.
— Više zapravo nema ograničenja da kažemo da je neko deset godina u menopauzi i da je kasno za hormonsku supstituciju. Nikada nije kasno za hormone, samo je pitanje kako, koje i na koji način se unose — zaključuje dr Anđelić.
Naslovna fotografija: Canva
Tekst: Jelena Mikloš





