Žena bori se sa brigom

Anksioznost i perimenopauza: Kako se izboriti sa brigom i svim tim emocijama?

Skoro svaka žena koja dođe kod mene, manje ili više se žali na anksioznost. Nisam protivnik farmakoterapije, ali ovde je neophodan razgovor: psihoterapija ili koučing – ali sa nekim ko poznaje dešavanja u perimenopauzi kao jednoj kompleksnoj tranziciji – kaže u razgovoru za naš portal dr Maja Rueger, lekarka i psihoterapeutkinja poznata po svom radu sa ženama koje prolaze kroz perimenopauzu i menopauzu.

Kako razumevati anskioznost u perimenopauzi?

Anksioznost u perimenopauzi često se razvija postepeno, pod uticajem hormonalnih promena koje utiču na raspoloženje, san i način na koji telo reaguje na stres. Žene koje ranije nisu imale probleme sa anksioznošću mogu primetiti pojačanu napetost, unutrašnji nemir, ubrzan rad srca ili osećaj preplavljenosti svakodnevnim situacijama.

Dr Maja Rueger je godinama unazad razvijala program za rad sa ženama u perimneopauzi.

— Nije delotvorno raditi samo na jednom aspektu – potrebno je celovito i integrativno sagledavanje kroz medicinu, psihodinamsko razumevanje i praktične alate za promenu. Naše opšte zdravstveno stanje je jedan kaskadni sistem: san utiče na misaone procese i raspoloženje; crevna flora utiče na raspoloženje preko produkcija serotonina; svakodnevni stres smanjuje našu psihološku otpornost i sposobnost oporavka; ishrana utiče na sve – i zato je svaki aspekt našeg fizičkog zdravlja u vezi sa našim mentalnim stanjem i mislima — kaže naša sagovornica.

To ima i dobru i lošu stranu, ističe ona.

Ako jednu stvar radimo pogrešno – to se odražava na ceo sistem, ali kad poboljšavamo neki od aspekata – to ima uticaj i na ostalo. Ako radimo iz više pravaca – onda te promene imaju sinergijski efekat i daju zajeno mnogo bolje rezultate nego da smo ’popravili’ samo jedan aspekt.

— Rad sa ženama mora biti personalizovan – svaka žena je unikatan spoj osobina ličnosti, iskustava, temperamenta, fizičkog stanja ali i navika, socijalnih uslova. Nema algoritma po kome se radi — kaže dr Maja Rueger, koju možete pronaći i na njenom vebsajtu www.majarueger.com.

Šta telo govori, a kakve su nam emocije?

Dr Maja Rueger ističe da u svom pristupu nastoji da otvori prostor ženama da razumeju šta telo govori, „šta nas hrani – u telesnom i emotivnom smislu, šta to ’rovari’ u nama ispod površine…“

— Učimo da razlikujemo telesna dešavanja od emocija. Nije isto ako je žena promenljivog raspoloženja i umorna zbog valunga i noćnog znojenja, ako je iscrpljena brigom o roditeljima, prolazi kroz razvod ili se prvi put pita: „A šta sada želim za sebe?“— kaže dr Maja Rueger.

Govoreći o sveobuhvatnom pristupu u radu sa ženama u perimenopauzi, ona kaže da se na telesenom nivou radi na stabilizaciji sna, uspostavljanju dosledne navike da upražnjava fizičku aktivnost, na redukciji i kontroli navika, kao što su uzimanje alkohola ili previše kofeina.

Dalje, puno pažnje se posvećuje ishrani koja je bogata proteinima, vlaknima i kvalitetnim mastima.

Obavezna je i procena da li treba započeti hormonsku terapiju. Menopauzalna hormonska terapija može zaustaviti ili umanjiti brojne simptome.

Ako je osoba stalno napeta, preplavljena stresom, uče se različite tehnike relaksije i pune svesnosti (mindfulness tehnike) – ono što podstiče relaksacioni odgovor.

— U radu moramo ’pretresti’ sveukupan životni stil i navike. Ogromna je količina kliničkih podataka koji idu u prilog tome da način života nije samo dodatak terapiji, već važan deo regulacije simptoma i očuvanja mentalnog zdravlja u perimenopauzi. Često ne samo kao faktor prevencije, već i vraćanja nastalih promena. Na primer, uz adekvatnu ishranu i fizičku aktivnost možemo održavati regulaciju šećera u krvi i povećati osetljivost na insulin pa nam lekovi nisu potrebni, ili možemo zaustaviti gubitak koštane mase – ističe dr Maja Rueger.
Dr Maja Rueger, foto: Peni Meri
Dr Maja Rueger, foto: Peni Meri

Fizička aktivnost i anksioznost u perimenopauzi

Iako istraživanja u ovoj oblasti imaju određena metodološka ograničenja, jer žene prolaze kroz različite faze tranzicije, fizička aktivnost se iznova pokazuje kao jedan od najvažnijih zaštitnih faktora za mentalno i emocionalno zdravlje žena u ovom periodu.

— Ne govorimo o intenzivnom treningu. Od aktivnosti nižeg intenziteta, preko umerenog, pa do strukturisanog treninga višeg intenziteta – različiti oblici fizičke aktivnosti povezani su sa smanjenjem anksioznosti, boljim raspoloženjem, kvalitetnijim snom, većim osećajem vitalnosti i boljim doživljajem sebe. Važno je naglasiti – ključ nije u principu „više je bolje“ — kaže dr Maja Rueger.

Ne forsiramo telo, već ga osluškujemo i razumemo. Naša sagovornica naglašava da je upravo ovo potrebno ženama u perimenopauzi.

— Telu treba više vremena za oporavak. Važniji od intenziteta postaju kontinuitet, prilagođenost i regulacija opterećenja i vreme za oporavak — kaže ona.

Iz ugla lifestyle medicine, fizička aktivnost i ishrana nisu samo pitanja telesne težine ili kondicije – one deluju na više nivoa.Utiču na regulaciju stresa, kvalitet sna, metaboličko zdravlje, neuroplastičnost i osećaj psihološke otpornosti.

Iz psihoterapijskog ugla postoji još jedan važan aspekt: kontrolom svojih navika žena ponovo stiče iskustvo da može da utiče na sopstveno stanje. A upravo je osećaj gubitka kontrole jedan od elemenata anksioznosti.

— Kompetencije za samoregulaciju emocija u tom kontekstu su jako važne. Osećaj frustracije, rastrzanosti između želja i mogućnosti, bezvoljnost, osećaj gubitka smisla – zahtevaju razgovore. Veliki broj žena se suočava sa posledicama ograničenja koje potiču od usvojenih uverenja i obrazaca iz njihovih porodica porekla: potrebno je da se žrtvuješ za svoju porodicu, sebično je misliti na sebe, odmaraj kad završiš sve obaveze, pa onda uživaj…Često iza simptoma stoje neobrađena pitanja identiteta, granica, potreba ili gubitaka – to tablete ne rešavaju — objašnjava dr Maja Rueger.

Ne vratiti se na staro, nego: posvetiti se sebi

Dr Maja Rueger ističe: ne radi se o pokušaju da se žena vrati na staro. Cilj nije da budemo iste kao sa 30 već da izgradimo novi doživljaj sebe i osećaj stabilnosti.

— Žene treba da budu kritične prema raznim preporukama koje čuju sa društvenih mreža. Menopauza je postala „buzz word“ – popularan trend i sve je veća marketinška buka oko toga. Ovo su godine kad je potrebno da svoje zdravlje i potrebe stavite na mesto gde pripadaju, da se posvetite sebi i uložite u svoju dobrobit i dugoročnu vitalnost. Potrebno je da sebi postanete važne — kaže naša sagovornica, dodajući važnu poruku:

— Perimenopauza je možda kraj poznatog života. Ali definitivno može da bude početak novog, autentičnijeg i ispunjenijeg životnog poglavlja. I mi same imamo veliki prostor da utičemo na to.

TEKST: Redakcija

NASLOVNA FOTOGRAFIJA: Canva

PODELITE OVAJ ČLANAK

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *